Dokumentarni
SINOPSIS
“October 2019, an unexpected revolution, social expansion. More than a million and a half people demonstrate on the streets of Santiago calling for more democracy. For a life with more dignity, a better healthcare system, and a new constitution. Chile has found its memory. The event I had been waiting for since I was a student finally happened,” testifies the great Patricio Guzmán about his new film. The search, the encounter and loss are the three axes we can recognize in this story that partially relies on his past films. Guzmán’s desire for Chile to find its joy and regain a childhood lost became a reality that October. With fluid poetry interrupted by testimonials, images and metaphors are projected like in a mirror, reflecting collective ideals and the power of people wounded by inequality, which had to be showcased, between fire and stone.
SINOPSIS
Pjetro Marčelo (Martin Eden), Frančesko Munci (Crne duše) i Aliče Rorvaher (Srećan kao Lazaro), prema mišljenju mnogih najbolji reditelji koje je Italija poslednjih godina iznedrila, krenuli su na put širom Italije tokom februara prošle godine da snime i sakupe utiske mladih iz svoje zemlje. Bez ikakve agende, intervjuisali su mlade na prelazu iz detinjstva u odraslo doba, ispitujući ih o njihovoj budućnosti – budućnosti za one rođene posle 2000. godine koji su odrastali verujući da je svet pred velikom promenom. Sagovornici su iz cele Italije, gradskih i seoskih područja, obrazovani i neobrazovani, bogati i siromašni. Izražavali su svoja mišljenja i sudove pred kamerom slobodno, bez upliva informacija o detaljima iz ličnog života. Film je bio deo programa Directors’ Fortnight na Kanskom festivalu 2021 godine.
Sinopsis
Ovaj fantastičan dokumentarac nas uvodi u svet autizma na najneverovatniji i duboko emotivan način. Baziran na bestseleru Naokija Higašide, Razlog zbog kog skačem je… je filmsko uranjanje i istraživanje naše neurološke različitosti kroz iskustva nemih i autističnih ljudi širom sveta. Film je spoj Higašidinih ličnih doživljaja autizma, napisanih kada je imao samo 13 godina, sa intimnim portretima petoro izvanrednih mladih ljudi. Otvara nam vrata čulnog univerzuma, moćnog i sveobuhvatnog, često i radosnog. Temeljno praćeni momenti iz života svakog od pet likova povezani su motivima i odlomcima iz knjige. Film prati japanskog dečaka koji putuje kroz epski pejzaž postepeno otkrivajući šta njegov autizam predstavlja, kako se njegovo poimanje sveta razlikuje i zašto se ponaša na način na koji se ponaša i na kraju krajeva: zašto skače. Film je sve ove elemente utkao u čulno bogatu vizuelnu priču koja nas vodi do srži Naokijeve poruke: ako neko ne ume da priča, ne znači da nema šta i da kaže.
Tokom Hladnog rata, četiri legendarne šahistkinje iz Gruzije donose revoluciju u ženskom šahu širom cele planete i postaju sovjetske ikone ženske emancipacije. U slavu kraljici otkriva njihove isprepletane biografije i prikazuje redak uvid u sadašnji život šahovskih zvezda None Gaprindašvili, Nane Aleksandrije, Maje Čiburdanidze i Nane Joseliani, kao i hroniku njihovog trajnog nasleđa.
SINOPSIS
Film o trenutno najpoznatijoj ekološkoj aktivistkinji koja je svoju borbu za klimatske promene započela rečenicom „Moje ime je Greta i želim da počnete da paničite!“. Da nije bila direktna, verovatno je niko i ne bi uzeo za ozbiljno jer, kako kaže njen otac Svante koji joj je i glavni pratilac na putovanjima i u aktivističkim aktivnostima, ona o klimatskim promenama zna više od 97% svetskih političara. Greta poseduje samouverenost na kojoj bi joj pozavideli i odrasli, i našla je nešto za šta je vredno boriti se, a to je budućnost planete.
NAPOMENA: FILM JE DOSTUPAN SAMO U OKVIRU PROJEKTA KINOKLIKERI.
SINOPSIS
Danas čitava planeta govori o životnoj sredini i ekologiji – ali često zaboravlja prvo da sasluša samu prirodu. Peter Voleben, autor bestselera Tajni život drveća, putuje sa jednog kontinenta na drugi da bi otkrio i opisao tajni svet šuma. Model koji reguliše život drveća i biljaka, osvetljen gvozdenim pravilom solidarnosti i kohezije, ključ je svesti koja se ne može dalje odlagati. Voleben je putovao u Švedsku da vidi najstarija drveća na svetu, posetio je fabrike u Vankuveru koje istražuju nove pristupe očuvanju životne sredine i pridružio se demonstracijama ekoloških aktivista svuda. Sudbina čoveka i njegovog opstanka na Zemlji je usko povezana sa dobrim zdravljem velikih šuma i vreme da se o njima brinemo je upravo sada.
NAPOMENA: FILM JE DOSTUPAN SAMO U OKVIRU PROJEKTA KINOKLIKERI.
SINOPSIS
Kako treba da izgleda dobar i uspešan život? Da li je drugačiji način života uopšte moguć? Ovo je film koji traga za odgovorima na ova pitanja. Rezultat je priča o perspektivama bez straha, o povezanosti u muzici, prirodi i društvu, o ljudima sa različitim idejama, ali sa jednim velikim, zajedničkim ciljem: održivim i lepšim svetom. Reditelj Ervin Vagenhofer traga za lepotom i dobrotom i prikazuje ljude koji stvaraju nešto inovativno i korisno. Žene bez obrazovanja koje grade solarne panele po selima širom sveta. Vizionari koji pusta polja transformišu u nove zelene oaze. Šumar koji razvija izgradnju najzdravijih kuća u svetu. Duhovni vođa sa svojim nestašnim i suštinskim porukama i njegova sestra sa Tibeta sa ogromnim srcem za mlade. Mladi džez trio, pijanista… Ovaj film ih sve spaja. Da li će na kraju sve biti u redu? Da, na kraju sve može ispasti kako treba.
NAPOMENA: FILM JE DOSTUPAN SAMO U OKVIRU PROJEKTA KINOKLIKERI.
SINOPSIS
U zimu 1991. godine u Zagrebu je ubijena dvanaestogodišnja devojčica srpske nacionalnosti Aleksandra Zec. Četvrt veka kasnije reditelj Oliver Frljić režira pozorišnu predstavu o tom slučaju u HNK-a u Rijeci. Probe polako postaju kolektivna psihoterapija za sve koji u njoj učestvuju, a naslovnu ulogu igrom slučaja dobija dvanaestogodišnja glumica srpskog porekla iz Rijeke - Nina. Film je proglašen dokumentarnim filmom godine na Filmskom festivalu u Kanu. Osvojio je Srce Sarajeva u kategoriji dokumentarnog filma i bio je kandidat za najbolji dokumentarni film u izboru Evropske filmske akademije. Film koji i doslovno ostavlja bez daha.
SINOPSIS
Oživljavajući to čudno leto 1953. godine, dokumentarni film „Silvija Plat: Pod staklenim zvonom“ je prvi film koji uspeva da razmrsi priču o kontraverznom romanu Silvije Plat „Stakleno zvono“ koji je njen i autobiografski roman. Ovaj slavni roman, bacio je novo svetlo na politiku polova '50-tih, seksualni identitet i mentalno z dravlje u vreme kada su se žene snažno borile da se njihov glas u društvu čuje. Film ima jedinstven pristup ljudima koji su poznavali ovu slavnu spisateljicu, a za mnoge od njih to je bilo i prvo i ekskluzivno pojavljivanje u javnosti. Takođe prikazuje i redak intervju sa Silvijinom ćerkom Fridom Hjuz.KINOKAUCH BIOSKOP
Svake sedmice od srede do nedelje film po ceni od dolara!
SINOPSIS
2018. godine u celom svetu se obeležava stogodišnjica rođena jednog od najvećih filmskih reditelja u istoriji filma Ingmara Bergmana. Kada se radi o dokumentarcu o nekom režiseru – većina delova filma završi isečena u montaži. Međutim, za film Jane Magnuson, „Bergman – godina života“, kritičari kažu da jedan od najiskrenijh portreta ovog reditelja, preplavljen emocijama. Film se osvrće na najplodniju godinu Bergmanovog života – 1957. ali prati i njegov celokupni život i karijeru. Oslikava ga kao nežnog, ali i grubog, plahovitog i vođenog demonima, tiranina i poluludog slavnog genija kakav je bio – čoveka posvećenog poslu, ali i opsesivnim vezama sa ženama – dovoljnim za tri života. U vreme kada je stvarao svoja najveća dela, bio je u vezi sa četiri žene, iz tri braka je imao šestoro dece čije godine rođenja nije baš najbolje pamtio, ali je u gustom dnevnom rasporedu uvek imao vremena za svoj čir koji ga je s vremena na vreme terao u bolnicu – jedino mesto gde je na miru mogao da piše.
SINOPSIS
Ko je Elena Ferante? Možda ste prošli pored nje, a da to i niste znali? Posle gotovo decenije od objavljivanja knjige „Moja genijalna prijateljica“, spisateljica koja piše pod pseudonimom Elena Ferante nije ni blizu otkrivanja svog identiteta, a njeni obožavaoci su podeljenog mišljenja da li žele da saznaju ko je ona ili ne. U momentu kada su njene knjige prodate u više od 15 miliona primeraka, kako to da komšije još nisu otkrile čime se ona bavi? Reditelja filma Groznica Ferante, Đakoma Durcija nije interesovalo ko je ona. Impresionirao ga je fenomen njenih knjiga koje se prodaju na svim kontinentima i prevedene su na 45 jezika sveta. Uostalom, i sama je rekla da piše samo knjige koje će se prodavati, da je interesuje samo da njena dela budu čitana. Groznica Ferante upravo pokušava da reši misteriju opsesije delima Elene Ferante. Film je nastao iz iste strasti koja obuzima gotovo sve čitaoce njenih dela i nada se da će ući u trag tajni fenomena njenog uspeha širom sveta.
U filmu Čujte i počujte, kultni reditelj nominovan za Oskara, Verner Hercog (Grizzly Man, Cave of Forgotten Dreams) rekonstruiše virtuelni svet, počev od njegovog postanka, sve do krajnjih dometa, istražujući digitalnu pozadinu sa istom radoznalošću i kreativnošću kojima je pristupao različitim zemaljskim predelima, poput Amazona, Sahare, Južnog pola i napuštenih predela Australije. Hercog gledaoce vodi na jedinstveno putovanje, kroz niz provokativnih razgovora koji otkrivaju kako je onlajn svet transformisao način na koji realni svet funkcioniše – od trgovine do obrazovanja, od putovanja u svemir do zdravstva, sve do središnjeg pitanja ljudskog ponašanja u društvu.
Pod ljubaznim ali čvrstim smernicama starog fana koji je postao režiser i kulturni diplomata, i na iznenađenje celog sveta, kultni bend “Lajbah” iz bivše Jugoslavije postao je prva strana rok grupa koja je nastupala u državi-tvrđavi Severnoj Koreji. Suočen sa strogom ideologijom i kulturološkim razlikama, bend se bori da svoje pesme probije kroz iglene uši cenzure, pre nego što dospe do publike koja nikada ranije nije imala priliku da čuje alternativni rok-en-rol. U međuvremenu, propagandni zvučnici su postavljeni na granicu između dve Koreje i najavljeno je odbrojavanje do početka rata. Brda su živa...uz zvuk muzike.
Danas je trčanje jedna od najzastupljenijih fizičkih aktivnosti muškaraca i žena širom sveta, a filmom "Slobodni da trčimo", otkriva se neverovatna i malo poznata priča stara pet decenija o osporavanom pravu na trčanje i rastućem pokretu trkača.
Ovaj dokumentarac prikazuje same početke omasovljavanja džogiranja ranih ‘60-ih, popularizaciju maratona i borbu za “trkačko pravo” – naročito među ženama – protiv konzervativne federacije Staza i polja (Track and Fields).















