SINOPSIS

“October 2019, an unexpected revolution, social expansion. More than a million and a half people demonstrate on the streets of Santiago calling for more democracy. For a life with more dignity, a better healthcare system, and a new constitution. Chile has found its memory. The event I had been waiting for since I was a student finally happened,” testifies the great Patricio Guzmán about his new film. The search, the encounter and loss are the three axes we can recognize in this story that partially relies on his past films. Guzmán’s desire for Chile to find its joy and regain a childhood lost became a reality that October. With fluid poetry interrupted by testimonials, images and metaphors are projected like in a mirror, reflecting collective ideals and the power of people wounded by inequality, which had to be showcased, between fire and stone.

SINOPSIS

Pjetro Marčelo (Martin Eden), Frančesko Munci (Crne duše) i Aliče Rorvaher (Srećan kao Lazaro), prema mišljenju mnogih najbolji reditelji koje je Italija poslednjih godina iznedrila, krenuli su na put širom Italije tokom februara prošle godine da snime i sakupe utiske mladih iz svoje zemlje. Bez ikakve agende, intervjuisali su mlade na prelazu iz detinjstva u odraslo doba, ispitujući ih o njihovoj budućnosti – budućnosti za one rođene posle 2000. godine koji su odrastali verujući da je svet pred velikom promenom. Sagovornici su iz cele Italije, gradskih i seoskih područja, obrazovani i neobrazovani, bogati i siromašni. Izražavali su svoja mišljenja i sudove pred kamerom slobodno, bez upliva informacija o detaljima iz ličnog života. Film je bio deo programa Directors’ Fortnight na Kanskom festivalu 2021 godine.

SINOPSIS

Film kroz sedam prizora prati život i sudbine pasa lutalica sa margine našeg društva, navodeći nas da preispitamo odnos prema njima. Kroz sedam likova „lutalica“ koje pratimo u različitim životnim dobima, od rođenja do starosti, svedočimo njihovoj dostojanstvenoj borbi za opstanak. Na groblju, u napuštenoj fabrici, azilu, na deponiji, mestima punim tuge, naši junaci tragaju za ljubavlju i zajedništvom. Kombinacijom dokumentarnog materijala, animacije i glumačke interpretacije misli naših junaka, upoznajemo živote između razočarenja i nade, sasvim slične našim.

Sinopsis

Ovaj fantastičan dokumentarac nas uvodi u svet autizma na najneverovatniji i duboko emotivan način. Baziran na bestseleru Naokija Higašide, Razlog zbog kog skačem je… je filmsko uranjanje i istraživanje naše neurološke različitosti kroz iskustva nemih i autističnih ljudi širom sveta. Film je spoj Higašidinih ličnih doživljaja autizma, napisanih kada je imao samo 13 godina, sa intimnim portretima petoro izvanrednih mladih ljudi. Otvara nam vrata čulnog univerzuma, moćnog i sveobuhvatnog, često i radosnog. Temeljno praćeni momenti iz života svakog od pet likova povezani su motivima i odlomcima iz knjige. Film prati japanskog dečaka koji putuje kroz epski pejzaž postepeno otkrivajući šta njegov autizam predstavlja, kako se njegovo poimanje sveta razlikuje i zašto se ponaša na način na koji se ponaša i na kraju krajeva: zašto skače. Film je sve ove elemente utkao u čulno bogatu vizuelnu priču koja nas vodi do srži Naokijeve poruke: ako neko ne ume da priča, ne znači da nema šta i da kaže.

Izdvajamo
SINOPSIS

Tokom Hladnog rata, četiri legendarne šahistkinje iz Gruzije donose revoluciju u ženskom šahu širom cele planete i postaju sovjetske ikone ženske emancipacije. U slavu kraljici otkriva njihove isprepletane biografije i prikazuje redak uvid u sadašnji život šahovskih zvezda None Gaprindašvili, Nane Aleksandrije, Maje Čiburdanidze i Nane Joseliani, kao i hroniku njihovog trajnog nasleđa.

SINOPSIS

Film o trenutno najpoznatijoj ekološkoj aktivistkinji koja je svoju borbu za klimatske promene započela rečenicom „Moje ime je Greta i želim da počnete da paničite!“. Da nije bila direktna, verovatno je niko i ne bi uzeo za ozbiljno jer, kako kaže njen otac Svante koji joj je i glavni pratilac na putovanjima i u aktivističkim aktivnostima, ona o klimatskim promenama zna više od 97% svetskih političara. Greta poseduje samouverenost na kojoj bi joj pozavideli i odrasli, i našla je nešto za šta je vredno boriti se, a to je budućnost planete.

SINOPSIS
Skok je dokumentarni film o jednom od najfascinantnijih događaja iz ere Hladnog rata. Tog 23. novembra 1970. Godine, američka Obalska straža je sasvim slučajno susrela sovjetski ribarski brodić. Dok su predstavnici dveju strana vodili uobičajene razgovore, desilo se nešto nezamislivo: sovjetski mornar litvanskog porekla, zadužen za radio-vezu, skočio je tri metra preko zaleđene vode, pravo na palubu američkog broda, gde je zatražio politički azil. I to je bio početak neverovatnog putovanja Simasa Kudirke, čiju priču prati ovaj dokumentarni film. Veliki incident tada se završio tako što je Simas na kraju osuđen pri povratku u SSSR i proteran u gulag zbog prekršaja koji je napravio. Ali priča se tu ne završava; zapravo, tek počinje, i prati ovog neponovljivog čoveka u njegovom nastojanju da napusti SSSR.
Izdvajamo

NAPOMENA: FILM JE DOSTUPAN SAMO U OKVIRU PROJEKTA KINOKLIKERI.

SINOPSIS

Danas čitava planeta govori o životnoj sredini i ekologiji – ali često zaboravlja prvo da sasluša samu prirodu. Peter Voleben, autor bestselera Tajni život drveća, putuje sa jednog kontinenta na drugi da bi otkrio i opisao tajni svet šuma. Model koji reguliše život drveća i biljaka, osvetljen gvozdenim pravilom solidarnosti i kohezije, ključ je svesti koja se ne može dalje odlagati. Voleben je putovao u Švedsku da vidi najstarija drveća na svetu, posetio je fabrike u Vankuveru koje istražuju nove pristupe očuvanju životne sredine i pridružio se demonstracijama ekoloških aktivista svuda. Sudbina čoveka i njegovog opstanka na Zemlji je usko povezana sa dobrim zdravljem velikih šuma i vreme da se o njima brinemo je upravo sada.

Izdvajamo

NAPOMENA: FILM JE DOSTUPAN SAMO U OKVIRU PROJEKTA KINOKLIKERI.

SINOPSIS

Kako treba da izgleda dobar i uspešan život? Da li je drugačiji način života uopšte moguć? Ovo je film koji traga za odgovorima na ova pitanja. Rezultat je priča o perspektivama bez straha, o povezanosti u muzici, prirodi i društvu, o ljudima sa različitim idejama, ali sa jednim velikim, zajedničkim ciljem: održivim i lepšim svetom. Reditelj Ervin Vagenhofer traga za lepotom i dobrotom i prikazuje ljude koji stvaraju nešto inovativno i korisno. Žene bez obrazovanja koje grade solarne panele po selima širom sveta. Vizionari koji pusta polja transformišu u nove zelene oaze. Šumar koji razvija izgradnju najzdravijih kuća u svetu. Duhovni vođa sa svojim nestašnim i suštinskim porukama i njegova sestra sa Tibeta sa ogromnim srcem za mlade. Mladi džez trio, pijanista… Ovaj film ih sve spaja. Da li će na kraju sve biti u redu? Da, na kraju sve može ispasti kako treba.

NAPOMENA: FILM JE DOSTUPAN SAMO U OKVIRU PROJEKTA KINOKLIKERI.

SINOPSIS
Izdvajamo
SINOPSIS

Kao što ja delim sa svojim pčelama, tako bih volela da svi ljudi dele jedni sa drugima” reči su Atidže Muratove, glavne protagonistkinje filma Zemlja meda. Film nominovan za dva Oskara uči nas suštini deljenja, ljubavi i posvećenosti, moralnom kodeksu koji nadjačava pohlepu i vraća ravnotežu u poljuljane vrednosti modernog sveta. Atidže živi u više nego skromnim uslovima sa bolesnom majkom i poslednja je pčelarka u Evropi koja se ovim poslom bavi na način koji zahteva potpunu posvećenost zakonima prirode – pola uzmi za sebe, pola ostavi pčelama. Nesebična, skromna, zahvalna za sve što ima i nema jer za bolje u životu nije ni znala, dane provodi u napuštenom selu odakle obilazi svoje kolonije pčela. Mnogočlana porodica nomada preti da ugrozi ono što je Atidže vremenom izgradila, ali ravnoteža koju nekad uspostavi samo priroda podseća nas da su njeni zakoni ipak iznad ljudske pohlepe.

Izdvajamo

NAPOMENA: FILM JE DOSTUPAN SAMO U OKVIRU PROJEKTA KINOKLIKERI.

SINOPSIS

U zimu 1991. godine u Zagrebu je ubijena dvanaestogodišnja devojčica srpske nacionalnosti Aleksandra Zec. Četvrt veka kasnije reditelj Oliver Frljić režira pozorišnu predstavu o tom slučaju u HNK-a u Rijeci. Probe polako postaju kolektivna psihoterapija za sve koji u njoj učestvuju, a naslovnu ulogu igrom slučaja dobija dvanaestogodišnja glumica srpskog porekla iz Rijeke - Nina. Film je proglašen dokumentarnim filmom godine na Filmskom festivalu u Kanu. Osvojio je Srce Sarajeva u kategoriji dokumentarnog filma i bio je kandidat za najbolji dokumentarni film u izboru Evropske filmske akademije. Film koji i doslovno ostavlja bez daha.

FILM JE DOSTUPAN DO 6. FEBRUARA 2021.

SINOPSIS

Trilogija Milenijum i njena glavna junakinja Lizbet Salander su super heroji savrmene književne i filmske produkcije, umetnosti i sveta zabave! Ali kako ćemo videti u samom filmu, Lizbet Salander nije baš u popunosti stvar fikcije njenog pisca Stiga Laršona. Štaviše, videćemo da je jednim delom inspirisana manje poznatom Laršonovom stranom - njegovim radom na razotkrivanju korena i pozadine radikalne desnice i fašističkih grupa unutar švedskih političkih pokreta. Pre nego što su njegovi radovi stekli planetarnu slavu, Stig Laršon je bio istraživački novinar koji je pratio profilisanje belih nacionalističkih grupa i vladinih pokreta koji su doprineli njihovom uzdizanju u savremenoj Švedskoj. Super inteligencija, upornost, visoki profesionalni standardi, kao i sklonost ka neurednom životu su samo neke paralele autora i super junakinje. Film nam razotkriva u kojoj meri je rad stvarnih fašista uticao na formiranje karaktera u trilogiji, kao na primer članova porodice Vanger iz serijala Milenium ili sjajnog trilera Dejvida Finčera “Muškarci koji mrze žene”. Ovaj film vas nagoni da još više cenite ovog super popularnog autora čije su knjige prodate u desetinama miliona primeraka širom sveta.

SINOPSIS

Dugometražni dokumentarni film Putinovi svedoci Vitalija Manskog bavi se hronologijom Putinovog dolaska na vlast i njegovim vrtoglavim usponom. U početku i sam Putinov pristalica, Manski tokom godina snima sate i sate dokumentarnog arhivskog materijala koji nas vodi iza kulisa nekih od najvažnijih događaja u novijoj istoriji Rusije. Kao nekadašnji glavni i odgovorni urednik dokumentarnog programa na nacionalnoj televiziji, Manski ima pristup materijalu koji je snimljen za potrebe nekoliko visokopozicioniranih političara uključujući i Vladimira Putina. Kombinujući ih sa sopstvenim snimcima iz tog vremena, Manski kroz razgovore sa Putinovim simpatizerima i savremenicima stvara portret jednog od najkontroverznijih političara današnjice, svestan da je u blizini vlasti „naivno misliti da je moguće biti samo svedok“.

SINOPSIS
Oživljavajući to čudno leto 1953. godine, dokumentarni film „Silvija Plat: Pod staklenim zvonom“ je prvi film koji uspeva da razmrsi priču o kontraverznom romanu Silvije Plat „Stakleno zvono“ koji je njen i autobiografski roman. Ovaj slavni roman, bacio je novo svetlo na politiku polova '50-tih, seksualni identitet i mentalno z dravlje u vreme kada su se žene snažno borile da se njihov glas u društvu čuje. Film ima jedinstven pristup ljudima koji su poznavali ovu slavnu spisateljicu, a za mnoge od njih to je bilo i prvo i ekskluzivno pojavljivanje u javnosti. Takođe prikazuje i redak intervju sa Silvijinom ćerkom Fridom Hjuz.
Izdvajamo
KINOKAUCH BIOSKOP

Svake sedmice od srede do nedelje film po ceni od dolara!

SINOPSIS

2018. godine u celom svetu se obeležava stogodišnjica rođena jednog od najvećih filmskih reditelja u istoriji filma Ingmara Bergmana. Kada se radi o dokumentarcu o nekom režiseru – većina delova filma završi isečena u montaži. Međutim, za film Jane Magnuson, „Bergman – godina života“, kritičari kažu da jedan od najiskrenijh portreta ovog reditelja, preplavljen emocijama. Film se osvrće na najplodniju godinu Bergmanovog života – 1957. ali prati i njegov celokupni život i karijeru. Oslikava ga kao nežnog, ali i grubog, plahovitog i vođenog demonima, tiranina i poluludog slavnog genija kakav je bio – čoveka posvećenog poslu, ali i opsesivnim vezama sa ženama – dovoljnim za tri života. U vreme kada je stvarao svoja najveća dela, bio je u vezi sa četiri žene, iz tri braka je imao šestoro dece čije godine rođenja nije baš najbolje pamtio, ali je u gustom dnevnom rasporedu uvek imao vremena za svoj čir koji ga je s vremena na vreme terao u bolnicu – jedino mesto gde je na miru mogao da piše.

Izdvajamo
SINOPSIS

Veća od života, divlja, zastrašujuća, muškobanjasta, a opet izrazito suptilna – Grejs Džons igra sa lakoćom razne uloge. U filmu je ipak otkrivamo i kao ljubavnicu, ćerku, majku, sestru, pa čak i baku. Onako kako se otkriva našem pogledu i dozvoljava nam da razumemo šta to čini njenu personu. Scena je mesto na kome se otelovljava njena ekstremnost i oslobađa njena mašta. Film prikazuje i njeno jedinstveno izvođenje hitova kao što su Slave to The Rhythm, Williams blood, Pull Up To The Bumper, I’ve seen that face before, kaver Love is the drug.

U jamajkanskom žargonu bloodlight je crveno svetlo uključeno dok umetnik snima, a bami je hleb, osnovna supstanca svakodnevnice. Film prepliće slojeve njenog privatnog i javnog života, bez napora, baš kao što se ona kreće kroz različite uloge: ona je boem, umetnički i zabavljački hedonist, topla i zabavna, ali isto tako i žestoka i istrajna poslovna žena.

 

SINOPSIS

Čovek delfin otkriva priču i nasleđe Žaka Majola, legendarnog ronioca na dah čiji život je bio inspiracija Liku Besonu za film Veliko plavetnilo. Čovek delfin nas uvlači u Majolov svet hvatajući njegovo neodoljivo putovanje i uranja gledaoce u čulno i transformišuće iskustvo ronjenja na dah. Od Mediterana do Japana i od Indije do Bahama, srećemo Majolove najbliže prijatelje i rođake, uključujući i njegovu decu Doti i Žan Žaka, kao i svetske šampione u ronjenju na dah – Vilijama Trubridža, Megan Hini – Grier i Umberta Pelizarija, da bismo otkrili portret čoveka koji je dosegao granice ljudskog tela i uma – ne samo da bi oborio rekord nego uz nadu da će otkriti dublju povezanost čoveka i mora. Uz naraciju Žan Marka Bara, glumca koji je uspešno portretisao Majola u Velikom plavetnilu, film je protkan retkom filmskom arhivom od ’50-tih nadalje uz zapanjujuću savremenu podvodnu fotografiju.

SINOPSIS

Pre više od 20 godine, Mete je pročitala roman Norveška šuma, Harukija Murakamija čija je karijera tada tek bila na početku uspona. Tada nije ni slutila kako će zamišljeni svet ovog japanskog pisca iz korena promeniti njen sopstveni. Od tada, Mete Holm je provela hiljade sati prevodeći Murakamijeve “zagonetne” priče o kojima se među danskim čitaocima naširoko govori. Priče koje konstantno opčinjavaju i intrigiraju miliione posvećenih čitaoca širom sveta. Dok se Mete trudi da pronađe savršenu rečenicu, dovoljno dobru da prenese ono što Murakamijevi usamljeni sanjari pokušavaju da nam kažu, granica između stvarnosti i mašte počinje da se magli. Film pokušava da dočara paralelni svet koji je sveprisutan u Murakamijevim romanima ubacujući u nekoliko scena ogromnu zelenu žabu koja prati glavnu junakinju otkrivajući njihovu konstantnu borbu protiv crva, glavnih neprijatelja čovečanstva.

Izdvajamo
SINOPSIS

Ko je Elena Ferante? Možda ste prošli pored nje, a da to i niste znali? Posle gotovo decenije od objavljivanja knjige „Moja genijalna prijateljica“, spisateljica koja piše pod pseudonimom Elena Ferante nije ni blizu otkrivanja svog identiteta, a njeni obožavaoci su podeljenog mišljenja da li žele da saznaju ko je ona ili ne. U momentu kada su njene knjige prodate u više od 15 miliona primeraka, kako to da komšije još nisu otkrile čime se ona bavi? Reditelja filma Groznica Ferante, Đakoma Durcija nije interesovalo ko je ona. Impresionirao ga je fenomen njenih knjiga koje se prodaju na svim kontinentima i prevedene su na 45 jezika sveta. Uostalom, i sama je rekla da piše samo knjige koje će se prodavati, da je interesuje samo da njena dela budu čitana. Groznica Ferante upravo pokušava da reši misteriju opsesije delima Elene Ferante. Film je nastao iz iste strasti koja obuzima gotovo sve čitaoce njenih dela i nada se da će ući u trag tajni fenomena njenog uspeha širom sveta.

Showing 1–20 of 26 results