PREPORUČUJEMO
Sinopsis
Eliz i Didije se zaljubljuju na prvi pogled, uprkos brojnim razlikama. On priča, ona sluša. On je romantični ateista, ona religiozni realista. Kada im se ćerka ozbiljno razboli, njihova ljubav će biti stavljena na probu.
Kada jedanaestogodišnjeg Mika pošalju na farmu njegovog dede u udaljenoj oblasti Pilbara u Zapadnoj Australiji, on je spreman na dosadan život pun teškoća koji ga tamo očekuje. Umesto toga, on pronalazi mit, avanturu i prijateljstvo sa jedinstvenim, olinjalim psom koji će mu zauvek promeniti život.
U filmu Čujte i počujte, kultni reditelj nominovan za Oskara, Verner Hercog (Grizzly Man, Cave of Forgotten Dreams) rekonstruiše virtuelni svet, počev od njegovog postanka, sve do krajnjih dometa, istražujući digitalnu pozadinu sa istom radoznalošću i kreativnošću kojima je pristupao različitim zemaljskim predelima, poput Amazona, Sahare, Južnog pola i napuštenih predela Australije. Hercog gledaoce vodi na jedinstveno putovanje, kroz niz provokativnih razgovora koji otkrivaju kako je onlajn svet transformisao način na koji realni svet funkcioniše – od trgovine do obrazovanja, od putovanja u svemir do zdravstva, sve do središnjeg pitanja ljudskog ponašanja u društvu.
Šezdesete, istočna obala Novog Zelanda. Dve maorske porodice koje se bave šišanjem ovaca – porodice Mahana i Poatas – zakleti su neprijatelji i poslovni konkurenti. Četrnaestogodišnji Simeon Mahana, najmlađi sin, traži saveznike protiv svog dede, Tamihana, koji je tradicionalnih shvatanja. Kako Simeon razotkriva istinu iza dugogodišnje porodične krvne osvete, ne rizikuje samo svoju budućnost, već i jedinstvo čitavog usko prepletenog društva.
Od autora Jahača kitova, scenariste Gospodara i vojskovođe i producenta i režisera Bili jednom ratnici, stiže nam duboka i potresna priča o seoskom porodičnom životu u prelepom i udaljenom uglu planete.
Danas je trčanje jedna od najzastupljenijih fizičkih aktivnosti muškaraca i žena širom sveta, a filmom “Slobodni da trčimo”, otkriva se neverovatna i malo poznata priča stara pet decenija o osporavanom pravu na trčanje i rastućem pokretu trkača.
Ovaj dokumentarac prikazuje same početke omasovljavanja džogiranja ranih ‘60-ih, popularizaciju maratona i borbu za “trkačko pravo” – naročito među ženama – protiv konzervativne federacije Staza i polja (Track and Fields).
Dobitnik Zlatnog Medveda na filmskom festivalu u Berlinu 2016. godine, Đanfranko Rosijev britki i dirljivi prikaz mediteranskog ostrva Lampeduza, koji opisuje humanitarnu krizu u morima oko njega, je ujedno majstorski odrađen dokumentarni film i blagovremeni poziv za hitnu akciju.
Smeštena 150 milja južno od Sicilije, Lampeduza je osvanula u javnosti kao prva luka koja je ugostila stotine hiljada Afrikanaca i bliskoistočnih izbeglica koji putuju ka Evropi u potrazi za boljim životom. Nakon meseci provedenih na ostrvu, u dodiru i susretu sa stanovnicima, Rosi je sakupio neverovatan broj snimaka, koji se bave istorijom, kulturom i svakodnevnim životom izbeglica. Stavljajući u fokus dvanaestogodišnjeg Semuela, koji istražuje kopno i pokušava da savlada more, film postepeno gradi nenadmašivi, naturalistički portret stanovnika Lampeduze i događaje koje čine njihovu svakodnevicu.
Rezultat je lirski, poetski i iskreno moćni dokumentarac koji niti sudi, niti preteruje, već gledaocu pokazuje svet kakav jeste – do potpuno poražavajućeg dejstva.
Sinopsis
Nelly Lenz je preživela strahote koncentracionog logora, izašavši odatle sa ozbiljnom deformacijom lica. Lene Winter (Nina Kunzendorf), koja radi za jevrejsku agenciju, odvodi je u Berlin, na rekonstruktivnu hirurgiju. Nakon plastične operacije lica, Nelly kreće u potragu za svojim mužem Johnnom. Kada ga konačno pronađe, on je ne prepoznaje. Uprkos tome, Johnny joj daje zanimiljiv predlog… S obzirom da Nelly liči na njegovu suprugu za koju on veruje da je mrtva, moli je da mu pomogne da se dokopa njenog velikog nasledstva. Nelly pristaje i postaje svoja sopstvena dvojnica, u potrazi za istinom… Da li je Johnny ikada voleo?
KINOKAUCH PREDSTAVLJA
HITOVI
Sinopsis
Jedan dan, jedan život. Rim, u noći 2. novembra 1975., veliki italijanski pesnik i reditelj Pjer Paolo Pazolini je ubijen. Pazolini je simbol umetnosti koja se bori protiv moći. Njegovi napisi su skandalozni, njegove filmove sankcionišu cenzori, mnogi ga vole, ali ga mnogi i mrze. Dan pred smrt, Pazolini provodi poslednje sate sa voljenom majkom i, kasnije, sa najdražim prijateljima pre nego što konačno, u svom alfa-romeu, ne ode u noć u potrazi za avanturama u Večnom gradu. U zoru, Pazolinija nalaze mrtvog na plaži u Ostiji na rubu grada. U filmu, mešavini stvarnosti i mašte, Abel Ferara rekonstruiše poslednji dan u životu ovog velikog pesnika u saradnji sa Vilemom Dafoom kao Pjer Paolom Pazolinijem.
Film “Demokratija” otkriva mistični svet političkih zakulisnih radnji, lobiranja i nadmetaja oko novog zakona Evropske Unije o prikupljanju i čuvanju ličnih podataka. Mladi nemački aktivista i član evropskog parlamenta, Jan Filip Albreht, zajedno sa EU komesarkom Vivijen Reding pokušaće nemoguće – pobedu nad sirovim i netransparentnim sistemom političke moći. Nakon dve i po godine prljave političke igre i praćenja složenog zakonskog procesa dokumentarni film “Demokratija” oživljava složene strukture moći i prikazuje samo deo posledica na današnje stanje evropske i svetske demokratije i našu digitalnu budućnost.
Oskarom nagrađena drama je priča o dva dana u životu Šaula Auslandera, mađarskog logoraša koji radi kao član specijalnog tima koji uklanja tela ubijenih logoraša u jednom od krematorijuma Aušvica. Otkrivši telo dečaka koga smatra svojim sinom pokušava nemoguće – da spase telo dečaka, pronađe rabina i dostojno ga sahrani. Iako će i njihov tim biti svakog trenutka likvidiran, Šaul se okreće od preživelih i njihovih planova za otpor da bi spasao ostatke sina o kome nikad nije vodio računa dok je bio živ.
Savremena drama koja istražuje suprotnosti religije i sekularizma, tradicije i modernizma, kroz priču o pet tinejdžerki koje žive u udaljenom selu u severnoj Turskoj. Lale i njenih pet sestara se vraćaju kući iz škole i bezazleno se igraju sa dečacima. Ali nemoralnost njihove igre pokreće skandal koji će imati neočekivane posledice. Porodični dom se postepeno pretvara u zatvor, podučavanje kućnim poslovima zamenjuje školu i udaje počinju da se ugovaraju. Pet sestara kojima je zajednički slobodarski duh, pronalaze način da zaobiđu ograničenja koja su pred njih postavljena. Film je sa velikim uspehom prikazan na festivalu u Kanu 2015. gde je i rediteljka osvojila dve nagrade (C.I.C.A.E. Award, Label Europa Cinemas). Takođe je bio nominovan i za Oskar u kategoriji Najbolji inostrani film.
U udaljenoj dolini na Islandu, Gumi i Kidi žive jedan pored drugog, čuvajući svoje ovce. Njihova vekovima stara rasa se smatra jednom od najboljih na ostrvu i braća redovno dobijaju nagrade za njihove neprocenjive ovnove koji nastavljaju tradicionalnu liniju. Iako dele zemlju i način života, nisu progovorili ni reč već četiri decenije. Kada opasna zaraza napadne Kidijeve ovce, cela dolina je u opasnosti. Vlasti odlučuju da unište sve životinje u kraju kako bi zaustvili epidemiju. Za farmere za koje su ovce glavni izvor prihoda, to je ravno smrtnoj presudi i mnogi napuštaju zemlju. Ali Gumi i Kidi se ne predaju tako lako – i svaki na svoj način, pokušavaju da spreče katastrofu.
Danas je trčanje jedna od najzastupljenijih fizičkih aktivnosti muškaraca i žena širom sveta, a filmom “Slobodni da trčimo”, otkriva se neverovatna i malo poznata priča stara pet decenija o osporavanom pravu na trčanje i rastućem pokretu trkača.
Ovaj dokumentarac prikazuje same početke omasovljavanja džogiranja ranih ‘60-ih, popularizaciju maratona i borbu za “trkačko pravo” – naročito među ženama – protiv konzervativne federacije Staza i polja (Track and Fields).
Pod ljubaznim ali čvrstim smernicama starog fana koji je postao režiser i kulturni diplomata, i na iznenađenje celog sveta, kultni bend “Lajbah” iz bivše Jugoslavije postao je prva strana rok grupa koja je nastupala u državi-tvrđavi Severnoj Koreji. Suočen sa strogom ideologijom i kulturološkim razlikama, bend se bori da svoje pesme probije kroz iglene uši cenzure, pre nego što dospe do publike koja nikada ranije nije imala priliku da čuje alternativni rok-en-rol. U međuvremenu, propagandni zvučnici su postavljeni na granicu između dve Koreje i najavljeno je odbrojavanje do početka rata. Brda su živa…uz zvuk muzike.