Modern Action Movies
Senzualna i poetska priča o turbulentnim adolescentskim emocijama dve tinejdžerke. Sedamnaestogodišnja Sangail opsednuta je avio akrobacijama. Plaši se visine i nikad se nije usudila da uđe u kokpit aviona. Na letnjem avio mitingu u blizini njene kuće, sreće Auste, konobaricu iz lokalne kantine, koja za razliku od nje živi život punim plućima, ispunjena kreativnošću i odvažnošću. Njihov prvi susret izaziva varnicu koja tokom leta koje provode zajedno, prerasta u zanos koji ih kompletno obuzima. Sangail otkriva Auste svoje najintimnije tajne, i u toj tinejdžerskoj romansi pronalazi jedinu osobu koja je istinski podržava i razume njenu ljubav prema letenju.
U filmu Čujte i počujte, kultni reditelj nominovan za Oskara, Verner Hercog (Grizzly Man, Cave of Forgotten Dreams) rekonstruiše virtuelni svet, počev od njegovog postanka, sve do krajnjih dometa, istražujući digitalnu pozadinu sa istom radoznalošću i kreativnošću kojima je pristupao različitim zemaljskim predelima, poput Amazona, Sahare, Južnog pola i napuštenih predela Australije. Hercog gledaoce vodi na jedinstveno putovanje, kroz niz provokativnih razgovora koji otkrivaju kako je onlajn svet transformisao način na koji realni svet funkcioniše – od trgovine do obrazovanja, od putovanja u svemir do zdravstva, sve do središnjeg pitanja ljudskog ponašanja u društvu.
Danas je trčanje jedna od najzastupljenijih fizičkih aktivnosti muškaraca i žena širom sveta, a filmom "Slobodni da trčimo", otkriva se neverovatna i malo poznata priča stara pet decenija o osporavanom pravu na trčanje i rastućem pokretu trkača.
Ovaj dokumentarac prikazuje same početke omasovljavanja džogiranja ranih ‘60-ih, popularizaciju maratona i borbu za “trkačko pravo” – naročito među ženama – protiv konzervativne federacije Staza i polja (Track and Fields).
SINOPSIS
Savremena drama koja istražuje suprotnosti religije i sekularizma, tradicije i modernizma, kroz priču o pet tinejdžerki koje žive u udaljenom selu u severnoj Turskoj. Lale i njenih pet sestara se vraćaju kući iz škole i bezazleno se igraju sa dečacima. Ali nemoralnost njihove igre pokreće skandal koji će imati neočekivane posledice. Porodični dom se postepeno pretvara u zatvor, podučavanje kućnim poslovima zamenjuje školu i udaje počinju da se ugovaraju. Pet sestara kojima je zajednički slobodarski duh, pronalaze način da zaobiđu ograničenja koja su pred njih postavljena. Film je sa velikim uspehom prikazan na festivalu u Kanu 2015. gde je i rediteljka osvojila dve nagrade (C.I.C.A.E. Award, Label Europa Cinemas). Takođe je bio nominovan i za Oskar u kategoriji Najbolji inostrani film.
Zvezde francuskom filma, Katrin Denev i Katrin Frost, prvi put dele ekran u filmu “Babica”, šarmatnoj drami punoj jakih emocija i vedrog humora. Kler je samohrana majka i nadarena babica.
Sina je poslala na studije medicine i sada uživa, provodeći vreme u vožnji bicikla, posećujući svoju vikendicu na obali rekle… Konačno može da živi život po svojim pravilima. Međutim, posle trideset godina u njen život se vraća ekstravaganta i neozbiljna Beatris (Katrin Denev), nesuđena maćeha koja je život provela jureći za prolaznim zadovoljstvima. I to baš u momentu kada i porodilište u kome Kler radi prolazi kroz reforme, zbog kojih ona počinje da dovodi u pitanje svoje veštine i poziciju u bolnici. Kako ih okolnosti ponovo spajaju, dve žene će biti primorane da se suoče sa svojim manama, Beatris sa neodgovornošću, dok Kler sa nemogućnošću da pusti svoje probleme.
Fantastični animirani film francuskog reditelja Kloda Baraa sa prizvukom estetike Tima Bartona, veliko je delo u malom pakovanju. Ikar sa 9 godina ostaje bez samohrane majke nakon čega sirotište postaje njegov novi dom. Kao novajlija sa neobičnim nadimkom Tikvica, Ikar postaje laka meta dežurnog dečaka siledžije u domu. Iako mu od majke ostaje samo nadimak i prazne flaše piva, a detinjstvo obeleženo tragedijom i samoćom, Tikvica i njegovi drugari naučiće da nesreća ne mora da definiše nečiji život, što postaje i neophodna poruka za sve nas.
Sinopsis
Kroz autobiografski objektiv kultnog filmskog autora Hodorovskog, „Beskrajna poezija“ nas vodi u uzbudljive '40-e i '50-e godina u Santjagu, kada mladi “Alehandrito” Hodorovski protiv volje porodice odlučuje da postane pesnik. Uveden u krug umetničke i intelektualne avangarde tog vremena, on upoznaje Enrike Lin, Stelu Diaz, Nokanor Paru i mnoge druge mlade pisce koji će postati gospodari savremene literature u Latinoamerici. Potpuno zaronjeni u svet poetskog eksperimentisanja, oni žive na način na koji se malo njih usudilo da živi: senzualno, autentično, slobodno, besno.
Vlasta je pedesetpetogodišnja vesela domaćica i kućna negovateljica u stalnom pokretu. Putuje Češkom i posećuje svoje ekscentrične pacijente. Posvećena je majka i supruga i uvek potrebe drugih stavlja ispred svojih. Njen tradicionalni i konzervativni suprug provodi vreme zadovoljavajući sopstvene potrebe ne hajući mnogo za Vlastine emocije. Ali kada Vlasti dijagnostifikuju kancer njena porodica i pacijenti, pa čak i ona sama shvataju da je pomoć potrebna i njoj. Reditelj filma, Slavek Horak inspiraciju za film dobio je iz priča svoje majke koje je takođe bila negovateljica. Radnju svog debitantskog filma smestio je u svoj rodni grad Zlin, a čak je i deo filma snimljen u roditeljskoj kući i dvorištu. Rezultat toga je intimna i prirodna atmosfera zapanjujuće autentičnosti. Film tipičan za ono što se kod nas smatra „češkom školom“, tako sličan našem mentalitetu.
Radnja filma “Kreativna kontrola” smeštena je u bliskoj budućnosti Njujorka prateći život Dejvida, poslom opterećenog menadžera advertajzing agencije. On dobija zadatak da kreira novu promotivnu kampanju “Augmenta” i njihov proizvod - naočare za proširenu stvarnost (Augmented Reality). Neispunjen u emotivnom odnosu sa instruktorkom joge, zavidi na savršenoj vezi koju negov najbolji prijatelj ima sa privlačnom devojkom Sofi. Iskušenje ga vodi na mračniju stranu i Dejvid pomoću AR naočara pravi za sebe Sofin avatar, dok granice između realnosti i fantazije veoma brzo počinje da se magli. Dok se strasti uzburkavaju, a stvari otimaju kontroli, Dejvid je primoran da se suoči sa preplitanjem svog javnog, privatnog i imaginarnog života.
Prva godina je za Lusi, Đovanija i direktora Aleksandera, u MekArdl Slobodnoj školi u Litl Folsu, Nju Džerzi, u kome su časovi dobrovoljni i pravila se kreiraju demokratskim glasanjem. Reditelj je prisutan od početka, posmatra nepomirljivo raznolik sastav prostodušnih mladih ličnosti dok grade odnos, istražuju svoje okruženje i žestoko debatuju o povredama pravila, dok sve ne dođe na svoje.
Samir, visok i krakat radnik na dizalici, od svojih 40 i kusur godina iz Montreja, na periferiji Pariza, zaljubi se do ušiju u Agatu, žustru devojku koju je video u kafiću. Otkriva da je ona instruktor plivanja na lokalnom javnom bazenu i, u nedostatku boljeg plana, odlučuje da se prijavi kao njen učenik… iako savršeno dobro zna da pliva. Međutim, njegov plan opstaje samo tokom tri časa, jer Agata mrzi lažove. Istina isplivava. Agata je besna, da li je tu svemu kraj…?
U malom sicilijanskom mestu na ivici šume nestaje trinaestogodišnji dečak Đuzepe. Luna, njegova prijateljica iz razreda koja ga neizmerno voli, odbija da prihvati ovaj misteriozni nestanak. Ustaje protiv ćutanja i saučesništva koje je okružuje. Da bi ga pronašla ulazi u tamni svet koji ga je progutao na čijem ulazu se nalazi misteriozno jezero.